понедељак, 17. март 2014.

Lekcije parlamentarnih izbora

LEKCIJE PARLAMENTARNIH IZBORA*
(stavovi u ovom blogu pripadaju isključivo autoru, a ne organizaciji u kojoj je autor zaposlen ili obavlja svoju profesionalnu delatnost)

            Naspram većine predizbornih anketa, na juče održanim parlamentarnim izborima Srpska napredna stranka je osvojila apsolutnu većinu mandata u Narodnoj skupštini Republike Srbije, sa blizu 50% osvojenih glasova. Na društvenim mrežama vodila se rasprava ko je zapravo glasao, a ko nije, te da li su novu vlast izabrali oni skromnijeg obrazovanja ili ne. Da ste čitali Facebook ili Twitter verovatno biste zaključili da je SNS izgubio ove izbore, a da je „demokratski“ blok pobedio. Takvu raspravu smatram potpuno nesuvislom i sa svakim odsustvom za političku realnost. Upravo zato, važno je podvući nekoliko činjenica koje su proistekle na osnovu rezultata ovih izbora i ključne lekcije koje bi pojedini politički akteri trebalo da izvuku iz novih tektonskih promena u političkom spektru Srbije.
            Prvo, stranke koje su činile prethodnu Vladu Srbije, iako su nastupale odvojeno, katkad i konkurentno u izbornoj kampanji, osvojile su oko 210 mandata, što je veoma redak, ako ne i jedinstveni primer u parlamentarnim demokratijama. Zahvaljujući prepoznavanju Aleksandra Vučića kao lidera bez premca, koji je u stanju da realizuje svoja predizborna obećanja o borbi protiv korupcije, Beogradu na vodi, smanjenju nezaposlenosti za dve godine i slično, SNS je ostvario apsolutnu pobedu. Ona se ne ogleda samo u tome da će moći samostalno da formira Vladu, niti da će uz malu pomoć drugih stranaka uspeti da promeni Ustav dvotrećinskom većinom u parlamentu. SNS ima priliku da do kraja mandata 2018. godine, privede kraju pregovore sa Evropskom unijom i državu dovede na korak do punopravnog članstva. To je ona prilika koju su skoro sve demokratske vlade od 2000. godine do danas, sa izuzetkom nekih, uspešno propustile.
            Drugo, ovi parlamentarni izbori i apsolutna većina SNS uspeli su u onome što nijednoj stranci ranije nije pošlo za rukom – da ekstremnu desnicu i antievropske stranke ostavi izvan parlamenta. Niko od evroskeptičnih i ultradesničarskih stranaka, od radikala do Demokratske stranke Srbije, nije prešao izborni cenzus. Srbija će po prvi put imati parlament sastavljen samo od proevropskih stranaka. I, dodao bih, od stranaka koje su javno iskazivale spremnost da promene Ustav, tj. deo Ustava u svetlu pristupanja Srbije Evropskoj uniji. Birači su van parlamenta poslali sve ideje o političkoj neutralnosti, „neprijateljima sa Zapada“ i „stranim moćnicima“. Ovakav ishod verovatno je najteže pao DSS-u, kome su birači u Beogradu ukazali poverenje, tačnije njihovom kandidatu za gradonačelnika, ali su jasno pokazali da neće antievropsku politiku na republičkom nivou. To je, verujem, domaći zadatak za rukovodstvo stranke koje se ne menja skoro dve decenije.
            Treće, Demokratska stranka doživela je ogroman udarac. Fokusiranje izborne kampanje na Beograd i delimično AP Vojvodinu, pokazalo se pogrešnim, jer je u delu javnosti stranka percipirana kao regionalna, a ne nacionalna. Sa druge strane, izborni rezultat pokazuje sve slabosti liderstva Demokratske stranke i nesposobnost da u promenjenim političkim okolnostima ostvari dobar rezultat. Ideološko lutanje i predizborna koalicija socijaldemokratske stranke sa liberalnom i jednim sindikatom, te nekoliko nespretnih izjava usred kampanje, samo su deo problema ove stranke.
            Četvrto, LDP i URS nisu prešli cenzus, a nadali su se tome. Deo problema za ove stranke leži verovatno u pojavljivanju liste Dosta je bilo Saše Radulovića, koja je odvukla deo birača, pre svega LDP-a. Takođe, LDP očito nije uspeo da objasni javnosti koaliciju sa Muamerom Zukorlićem, koja je bila preveliki zalogaj za građansko biračko telo, a verovatno ni snažni obračuni sa Borisom Tadićem i Demokratskom strankom nisu pogodovali jednom delu njihovih birača. URS je izgubio izbore prvi put otkad postoji, ali je uprkos tome Mlađan Dinkić održao javni čas liderima svih stranaka koje su ostale van parlamenta i najavio ostavku i povlačenje iz politike. Priznajem, van svih mojih očekivanja.
            Peto, Nova demokratska stranka prvi put je ušla u parlament i verovatno osvojila nešto više glasova od Demokratske stranke. Iako je formirana tek mesec dana pred izbore, njen ulazak u parlament pokazao je, doduše okrnjenu no ranije, ali ipak lidersku snagu Borisa Tadića koji i dalje može da mobiliše jedan deo prethodnih glasača Demokratske stranke ili neopredeljenih. Njena perspektiva je, čini mi se, daleko bolja od perspektive Demokratske stranke. U eventualnim pregovorima o ulasku u vlast, Boris Tadić ima određeni broj poslanika u pokrajinskom parlamentu, što bi uz koaliciju sa LSV-om i ogroman uspeh Saveza vojvođanskih Mađara na ovim izborima sasvim sigurno moglo da dovede do pada pokrajinske vlade u roku od tri do šest meseci i raspisivanja izbora u Vojvodini ili formiranja nove većine nalik republičkoj.
            Srbija neće biti ista do kraja ove decenije. U njoj se mnogo toga promenilo: od načina vođenja politike do odgovornosti samih lidera stranaka za stranačke (ne)uspehe. Glavna dobit ovakvog izbornog rezultata sasvim sigurno je homogenije zakonodavno telo, bez ogromnog broja stranaka u njemu. Istovremeno, značajno je i to da će ovakav parlament imati pun legitimitet i priliku da sprovede sve obećane reforme, uključujući i ustavnu, koja će biti deo obaveza sa evropske agende. Prvi put od 2003. godine dobićemo Vladu čiji će premijer biti iz stranke koja je pobedila na izborima, što će naš nelogični politički sistem verovatno de facto približiti kancelarskom sistemu, a izvršnoj vlasti vratiti autoritet koji joj po Ustavu pripada.
            Najzad, rezultati ovih izbora treba da znače početak smene generacija u politici u Srbiji. Da sam na mestu lidera DS, DSS, LDP bez odlaganja iste večeri podneo bih ostavku i ostavio prostora mlađim ljudima, sa više energije, entuzijazma i svežih ideja.


Autor je zamenik predsednika Istraživačkog foruma Evropskog pokreta u Srbiji.

Нема коментара:

Постави коментар